Zračna baza Željava, službeno još nazivana i „Klek“ odnosno kodnog imena „Objekt 505“, najveći je i najskuplji projekt bivše države. Izgradnja ovog masivnog objekta odvijala se punih 12 godina i to u potpunoj tajnosti.
Kroz posljednjih nekoliko godina znatiželjni posjetioci svakodnevno dolaze da bi vidjeli kako izgleda skrivena vojna zračna baza.
Svih zanima koje to tajne krije, te koja je stvarna priča iza mitova o Jugoslaviji toga doba.
Je li posjet ovoj neobičnoj turističkoj atrakciji riskantan čin? Prijeti li joj opasnost od urušavanja? I što sve apsolutno moraš znati prije posjeta misterioznim Objektu 505?
Gdje se nalazi zračna baza Željava i kako doći do nje?
Za početak bi trebalo naglasiti da se ove – sve popularnije „turističke atrakcije“ nalaze se zapravo na dvije odvojene lokacije.
- Napušteni Douglas C-47 avion se nalazi baš u mjestu Željava. Koordinate: 44°51’27.6″N 15°44’09.5″E
- Dok je zračna baza Željava udaljena 3 kilometra. Koordinate: 44°50′11″N 15°45′29″E
Kako doći? Zračna Baza Željava i napušteni avion Douglas C-47?
Zračna baza Željava se nalazi u podnožju planine Plješevice, na samoj granici Hrvatske sa Bosnom i Hercegovinom. Upravo zbog neposredne blizine granice, većina onih koji se odluče na posjet aerodromu Željava, biti će zaustavljeni od strane granične policije.
Iako je to svakodnevna pojava, zasigurno ćete biti upozoreni da ne idete prema ulazu broj 4 zračne baze Željava, jer bi se lako moglo dogoditi da zalutate u Bosni i Hercegovini.
Lokacija se nalazi neposredno u blizini Plitvica, samo nekoliko kilometara od skretanja sa ceste D1.
Najbliži grad u BiH je Bihać.
Od čega se sastoji zračna baza Željava?
- Objekt se sastojao od 5 pisti. Od kojih se danas 3 nalaze na teritoriju Hrvatske (pista broj 1, 3 i 4). Dok se piste 2 i 5 nalaze na teritoriju Bosne i Hercegovine.
- Osim pisti koje se mogu vidjeti izvan kompleksa, tu su također nekada bile kasarne, i naravno podzemni objekt – zračna baza Željava kao najpoznatiji dio ovoga kompleksa.
- Radari su bili postavljeni na vrh planine Plješevice. Na taj su način sa svojih gotovo 500 kilometara dometa, nesmetano kontrolirali potencijalne napade sa tla Italije, Mađarske i Austrije.
- Cijeli kompleks se pružao na 15 kilometara dužine i 5 kilometara širine. Od toga je podzemna zračna baza Željava bila raspoređena na ukupno 3.5 kilometara tunela.
- Upravo ovi tuneli koji su bili sastavni dio zračne baze sadržavali su kapacitet za smještaj preko 100 aviona. Razlog odabira tunela kao prostornog uređenja, radije nego otvorenog prostora je bolja nosivost ove masovne konstrukcije instalirane u utrobi planine.
Između ostalog, upravo je jedan od ciljeva tijekom izgradnje objekta Klek bio mogućnost da izdrži udar bombe od 20 kilotona.
Kako je nastala zračna baza Željava: izbor lokacije i gradnja
Već sam spomenula taktički izbor lokacije i svrhe gradnje aerodroma Željava. Naime, cilj strateški odabrane lokacije je bio smjestiti zračnu baza dovoljno uvučeno u teritorij Jugoslavije. To je odlučeno u svrhu obrane od potencijalnih napada sa istoka uz što manje gubitke, odnosno smanjenu mogućnost vojnih poraza.
Vjeruje se da je vojna baza Željava predviđena i kao sklonište vojnog vrha zajedno sa Titom u slučaju rata.
Strah od ovakve potencijalne ratne invazije temeljena je na ruskom napadu na Čehoslovačku. Tito nije htio dozvoliti da se nešto tako dogodi Jugoslaviji, pa se pripremio unaprijed.
Samo zamisli u kakvoj bi prednosti bili da neprijatelja napadne preko 100 aviona spremnih za polijetanje koji izlaze iz planine, odnosno zračne baze Željava.
Navodno je i sam objekt Klek zbog svoje misterije i kompleksnosti privlačio pažnju stranih špijuna tijekom gradnje pa i kasnije. Još se i danas internetom dijele navodne satelitske snimke zračne baze, snimljene od strane američkih špijuna iz 1960.-ih godina.
Prilikom izgradnje su mislili na apsolutno sve – da baš sve. Naime, u prostore zračne baze Željava stane čak i proizvodnja nuklearne bombe!
Gradnja je završena 1968. godine, trajala točno 12 godina, a trošak je bio multi milijunski. Inspiracija za gradnju je proizašla od strane švedskih zračnih baza.
Baza sadrži 4 ulaza od kojih su svi bili povezani. Tri su bila za izlaz aviona.
Nekad je u sklopu objekta bilo nekoliko ureda za radna mjesta, točionice goriva, učionice, kontrolni centri, velika sprema sa kapacitetom za 1000 ljudi gdje su čuvali gorivo, oružje, hranu, piće, lijekove.
Sve je bilo postavljeno u svrhu preživljavanja do 30 dana bez potrebe za nabavom novih zaliha. Osim toga, tijekom gradnje, ondje je pronađena i podzemna rijeka, koja im je bila kontinuirani izvor svježe vode.
Zračna je baza često bila korištena na početku Jugoslavenskog rata. Međutim, uskoro su piste uništene bombardiranjem.
Napušteni ratni avion Douglas C-47 u Željavi
Ovaj je avion prije svega par godina još uvijek bio gotovo pa u savršenom stanju. Sve dok u jednom trenutku nije postao nezamjenjiva turistička atrakcija.
U kratkom roku, gotovo je u potpunosti polijepljen naljepnicama i sličicama, a od unutrašnjosti su mu ostali samo ostaci.
U trenutku kada sam ja bila ondje, bio je na granici sigurnosti. Odnosno, ne sigurnosti ulaska u avion zbog razine raspadnutosti.
Kroz kratak period vremena Douglas bi mogao postati nesigurno mjesto za posjete turista.
Na slici se vidi stanje unutrašnjosti aviona prije par godina i prije par tjedana.
Mjesto Željava i okolno stanovništvo
Mjesto Željava koje se nalazi nedaleko od zračne baze Željava, dom je napuštenom ratnom avionu. Ono što je zanimljivo spomenuti je činjenica da je mjesto djelomično iseljeno tijekom gradnje aerodroma.
Sličnu sudbinu je potrefilo i još nekoliko okolnih sela poput Baljevca (BiH) koje je u potpunosti iseljeno. Groblje sela Baljevac se i danas može pronaći usred ovog kompleksa. Točnije između ulaza 3 i 4 u objekt Klek.
Što se događa sa zračnom bazom Željava danas?
Nekada je služilo za složene vojne operacije, a danas kao jedna od često posjećenih lokacija putnika koji prilaze ovim dijelom Hrvatske i Bosne. Često kombinirano sa odlaskom na Plitvička jezera. O tome kako provesti vikend na Plitvicama, pišem ovdje.
POZOR! MINE!
Treba paziti zbog mina. Područje nije dobro istraženo i ne treba ići istraživati na svoju ruku. Drži se asfaltiranog i poznatog. Nažalost, već nekoliko metara od asfaltiranog područja mine spavaju zimski san.
Pozitivna stvar je što je ovo područje trenutno u procesu razminiranja.
Osim vanjskog dijela kompleksa, opasnost nam donosi i unutrašnjost. Naime, preporuča se izbjegavati ulaziti duboko u unutrašnjost zračne baze. Razlog tome su ostaci plinova i otpada koje je štetno za zdravlje.
Štetni spojevi koji prijete dišnim putevima radoznalih posjetioca su onečišćeni polikloriranih bifenil (PCB) spojevima, radioaktivni amercij-241 koji se sa lakoćom apsorbira u plućima. Rezultat su genetska i onkološka oštećenja.
PCB su vrlo stabilni spojevi, ostaju u prirodi dugo, te su zbog svoje toksičnosti nedavno zabranjeni za uporabu.
Područje nije osvjetljeno, izleti su na vlastitu odgovornost. Zbog svoje kompleksnosti, potpune prohodnosti i blizine granice, ovo je područje danas česta točka migracija.
Priliku su ovdje vidjeli i skupljači sirovina u svrhu preprodaje, pa je tako posljednjih nekoliko godina ovaj objekt pod dodatnim „napadima“ i potencijalnim uništenjem. U svakom slučaju, zračnoj bazi prijeti opasnost od potpunog urušavanja.
Nekada je Željava bila nada za bolju budućnost, a danas ovaj masivni kompleks skriven od očiju predstavlja ništa drugo nego nakupinu betona i armature okruženih duhovima prošlosti.
Uz zračnu bazu Željava se često vezuju i teorije zavjere. Meni osobno najdraža je ona da je Tito u prostorima Kleka gradio najveći svemirski program kako bi poslao prvog čovjeka na Mjesec.
Što ti misliš o svemu ovome? Misliš li da smo imali potencijala za slanje prvog ili možda drugog čovjeka na mjesec?
Jesi već posjetio/la zračnu bazu Željava, odnosno imaš li želju posjetiti ili se možda vratiti? Posjet zračnoj bazi je često kombiniran sa izletom na Plitvička jezera. O tome kako provesti vikend na Plitvicama, pišem ovdje.
U blizini se osim Plitvičkih jezera nalaze i razni adrenalinski sadržaji uključujući ZIPLINE. O ponudi zipline-a u Hrvatskoj, pročitaj ovdje.
Ja smatram da je ovo jedinstveno mjesto a vidjeti, ali svakako mislim da moramo i poštovati onu drugu stranu koja je često žrtva turizma, a to je postepeno uništavanje lokaliteta.
I naravno – čuvaj se mina!
Ako se odlučiš na izlet, bilo bi mi drago da se vratiš ovdje i u komentar ostaviš svoje dojmove. Možda otkriješ nešto što ja nisam.
Ako putuješ sam/a, provjeri neke savijete iz prve ruke o solo putovanjima. Pogledaj i prijedloge knjiga za ponijeti na put.
Sve ostale savjete za putovanje, pogledaj na blogu.
Javi mi se na [email protected] sa svim pitanjima i prijedlozima za putovanja ili ostavi komentar odmah ispod! Baci oko na moj vječnu travel inspiraciju Pinterest i vidimo se na Instagramu.
Trenutno ne planiraš posjet zračnoj bazi Željava, ali želiš sačuvati informacije?
*Dio fotografija i tekst članka su vlasništvo autora i nije dozvoljeno korištenje bez konzultacije.
Odgovori